Postaje svima jasno da je energetska oporaba „točka na iˮ cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Cjelovit sustav gospodarenja otpadom u RH gradi se već više od 20-ak godina. Centri za gospodarenje otpadom nisu sami sebi svrha, već su nužnost u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. O novom Zakonu o gospodarenju otpadom, na koji način se rješava problem gospodarenja otpadom, kao i o drugim vezanim temama, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje, Josipom Grgićem, koji ujedno obnaša i dužnost voditelja Grupacije CGO-a pri HGK

Što mislite o novom Zakonu o gospodarenju otpadom? Hoće li on donijeti neke značajnije pozitivne promjene?

Zakoni se donose i mijenjaju. U pravilu svaki novi unosi nešto kvalitetnije, suvremenije, životnije. Tako će, duboko sam uvjeren, sigurno biti slučaj i s novim Zakonom o otpadu. On bi svakako trebao doprinijeti značajnim pozitivnim promjenama, ili bolje rečeno pozitivnim pomacima u pogledu nastanka/ proizvodnje otpada i postupanju s istim prije svega, jer bi u njega trebale biti involvirane sve pozitivne EU direktive i norme, iskustva i dosadašnja dobra praksa.

No, poznato je da su i najsavršeniji propisi „mrtvo slovo na papiru“ ako ih, oni koji bi to trebali i na koje su usmjereni, ne poštuju odnosno ne primjenjuju. Stoga je važnije od svega da se svi mi kao čimbenici u lancu ponašamo ozbiljno, odgovorno, dosljedno i sukladno propisanim normama. To je jedini put ka uspjehu. Svijest o potrebi ovakvog ponašanja svi mi moramo razvijati zajednički, svatko u svom okruženju u ovisnosti o ulozi koju u tom zatvorenom krugu imamo. Voditi brigu da proizvedemo minimalne, ili bolje rečeno, samo nužne količine otpada te da onda i njima kvalitetno gospodarimo i trajno odložimo najmanju moguću količinu otpada, osnova je uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Zakon određuje smjernice i konačne ciljeve, obveze i prava svakog sudionika, te nudi lepezu alata i postupaka kako da do tih ciljeva dođemo.

Ne bih sada analizirao odredbu po odredbu predloženog teksta Zakona jer uvijek, vjerujem da se slažemo svi, sigurno može i bolje. Predlagat ćemo i mijenjati u hodu ono što budemo vidjeli da nije dobro rješenje. Ali iznimno je važno da u cijelom ciklusu svatko od nas da svoj maksimum – svatko u svom domu, na svom poslu, na lokalnoj, područnoj/regionalnoj i državnoj razini, kako u pogledu kvalitete, stručnosti tako i brzine reakcije.

Je li veći naglasak na CGO-ima u novom Zakonu o gospodarenju otpadom?

Ima ga u nekim dijelovima, ali prema mom i mišljenju mojih kolega iz drugih centara za gospodarenje otpadom, očekivali smo puno više direktnog i preciznijeg. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom u RH gradi se već više od 20-ak godina. Sada je posve jasno da centri za gospodarenje otpadom nisu sami sebi svrha već su nužnost u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. To se svakodnevno potvrđuje, kako kroz centre koji već postoje, ovih nekoliko u nastajanju, tako i ovih koji se tek pokreću, kao npr. RCGO Šagulje. Problemi su uglavnom definirani, a i iskustva više ne nedostaje. Dakle, naglasak na centre za gospodarenje otpadom u Zakonu bi trebao biti veći. Mi smo svoje stavove i prijedloge, mislim na Grupaciju centara za gospodarenje otpadom koja djeluje pri HGK, u okviru organizirane javne rasprave dostavili predlagatelju i iskreno se nadamo i očekujemo da se najveći dio istih i prihvati te uvrsti u odredbe Zakona. Svoje stavove detaljno smo i „naširoko“ elaborirali sa svim dokazima kojima ih potkrepljujemo, a za ove potrebe spomenuo bih samo one najvažnije: precizno određivanje teritorijalnog obuhvata (opisivanjem preciznih granica ili teritorija) svakog od 11 centara u Hrvatskoj, čime bi se onemogućila danas postojeća situacija da neke regionalne/područne i lokalne samouprave još uvijek ne znaju „kome pripadaju“, zatim jasno formulirana i precizno definirana obveza JLS da najmanje svoj ostatni miješani komunalni otpad predaju pripadajućem centru za gospodarenje otpadom čime bi se izbjegao problem obveze potpisivanja sporazuma ili ugovora o uređenju međusobnih odnosa između trgovačkih društava koja grade i upravljaju centrima i budućih komitenata-komunalnih trgovačkih društva (isporučitelja javne usluge sakupljanja otpada) u gradovima i općinama, potom način i visina financiranja/sufinanciranja ovih projekata te energetska oporaba goriva iz otpada, koja unatoč nizu primjera dobre prakse iz EU, u našim zakonodavnim okvirima nije pronašla adekvatno mjesto, a sada je posve jasno svima da je upravo to „točka na i“.

Kako ovoga svega nema, naše je mišljenje da centrima za gospodarenje otpadom ni u ovom prijedlogu Zakona nije posvećena dužna pažnja, da na predloženi način još uvijek ostaje vrlo veliki dio problematike koja nije uređena jasnim i nedvojbenim normama i da sve te okolnosti i dalje čine veliko breme za centre za gospodarenje otpadom, a time i za konačnu uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH. Mada držimo da su centri za gospodarenje otpadom zaslužili možda i jedno manje poglavlje u Zakonu, zadovoljni bismo bili i s jednom cjelovitom ili nekoliko zasebnih normi kojima bi na dosljedan, jasan i posve nedvojben način bila uređena/regulirana prethodno spomenuta pitanja/problematika.

Koji je danas status CGO Šagulje?

Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. je u fazi izrade studijsko-projektne dokumentacije te još nije počeo s radom. Potpuna funkcija i kretanje u pogon u planu je za 2026. godinu. Prema trenutačnoj situaciji i raspoloživim podacima, količine otpada u RH se povećavaju iz godine u godinu.

Kakva je tehnologija obrade otpada planirana u CGO Šagulje?

Tehnologija koja će se koristiti za obradu otpada bit će definirana Studijom izvedivosti, a prema najboljoj raspoloživoj tehnologiji u EU. Upravo smo u fazi pregleda dokumentacije od strane EU konzultanata – Jaspersa. Nakon dovršetka tog postupka očekujemo zajednički definirati tehnologiju koja je najbolja i najprihvatljivija za obuhvat Centra. Naravno, vodeći računa o tome da su troškovi uspostave i tehnologija priuštivi za krajnjeg korisnika.

Na koji način je definirano teritorijalno pokrivanje CGO Šagulje i razmatra li se već sada plasman produkta goriva iz otpada (GIO), a s obzirom na problematična iskustva Kaštijuna i Marišćine?

RCGO Šagulje d.o.o. je u fazi pripreme projekta, tj. izrade studijsko-projektne dokumentacije za centar s obuhvatom od tri županije: Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i dio Sisačko-moslavačke županije. Puštanje Centra u pogon planira se za 2026. godinu, a samo zbrinjavanje goriva iz otpada ćemo riješili kroz suradnju s postrojenjima koja imaju mogućnost obrade GIO u RH i inozemstvu. U ovoj fazi je bitno naglasiti da imamo odgovarajuća Pisma namjere koja su dostatna za ovu fazu projekta.

Što će se prikupljati u CGO Šagulje?

U Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Šagulje obrađivat će se tri toka otpada: miješani komunalni otpad, ostatci sa sortirnica i glomazni otpad. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) su zadužene za prikupljanje suhe frakcije i odvojeno prikupljanje, biootpad, a za prikupljanje opasnog otpada zadužena je Država.

Izvor: TEHNOEKO

Share

Leave comment

Skip to content